Pojedini pripadnici sveta faune međusobno se bodre, teše i štite onako kako to rade ljudi
Izvor https://www.livescience.com/do-other-animals-hug.html
Foto Pixabay
Aktuelna pandemija korona virusa zaustavila je jedan od najpoznatijih načina pozdravljanja, toplotu i udobnost zagrljaja. I upravo nedostatak ovog čina u svakodnevici pokazuje koliko zagrljaji znače, jer stvaraju osećaj sigurnosti, utehe i smirenosti.
Postoji li ovaj čin pokazivanja prisnosti i među životinjama? Ima li vrsta kojima zagrljaj znači isto što i ljudima?

Zana Klaj, profesor na Univerzitetu Duram u Velikoj Britaniji, čitavog života proučava bonobo majmune. Veći deo njenog istraživačkog rada odvija se u rezervatu u Demokratskoj Republici Kongo. U ovom utočištu za „siročiće“, uobičajena je slika beba koje se grčevito drže jedna za drugu dok šetaju. Klaj kaže da je ovim mladuncima potrebno mnogo grljenja kako bi osećali sigurnost. „Oni se drže zajedno, grle se i hodaju poređani kao u malom vozu“, dodaje Klaj.
Ovakvo ponašanje bonoboa češće se ispoljava u rezervatu nego u divljini. Veruje se da su majmunčići navikli na zagrljaje negovatelja, ali se ovakva „telesna komunikacija“ dešava i u prirodi. Majke bonoboa stalno grle i ljuljaju svoje bebe, a u stresnim situacijama majmuni trče prema ugroženim pripadnicima čopora i grle ih.
Pročitajte još Zlatni majmun kratkog nosa

Zagrljaj i maženje smiruju bonoboe. Slično je i sa šimpanzama koje se u opasnim situacijama dodiruju i drže jedni za druge. Ćubasti crni makaki se grle i cokću usnama, pa deluje kao da pozivaju na poljubac.
Mladi orangutani se zagrljajem brane i smiruju prilikom susreta sa zmijom. Tonkeanski makaki (Macaca tonkeana) međusobno se grle posle završenih borbi, pa čak i razmenjuju poljupce!
Proučavajući ponašanje majmuna-paukova, etolog Filipo Aureli saznao je da se oni grle kako bi – sprečili sukobe! Ako susret dva čopora poprimi „oštriji“ tok, majmuni padaju jedni drugima u zagrljaj da bi se“pomirili“. Aureli je opisao ove zagrljaje kao „preventivno mirotvorstvo“, sugerišući da bi ljudi mogli mnogo da nauče iz ponašanja svojih „razumnijih“ rođaka.
Pročitajte još Dugonosi majmun
I druge vrste životinja imaju svoje načine smirivanja. Konji uživaju u timarenju koje im usporava puls. Prerijska voluharica liže krzno svog partnera ako oseti da je uznemiren. Lavovi trljaju glave i njušku čime učvršćuju socijalne veze.