Crevne bolesti koje se prenose sa coveka nove su boljke urbanizovanih divljih zivotinja

Uzorci fecesa novih gradskih stanovnika pokazuju da su “pokupili” sijaset mikroorganizama od svog prvog komšije – čoveka

Foto Pixabay

Životinje koje se doseljavaju u velike gradove mogle bi da dobiju više nego što su tražile, piše portal Ssciencenews.org. Mikroorganizmi iz čovekovih organa za varenje lako se prenose u organizme divljih životinja i postaju potencijalna pretnja njihovom zdravlju.

Uzorci izmeta ljudi i životinja širom sveta pokazuju da su četvoronošci u urbanim sredinama “pokupili” brojne mikrobe iz organizma urbanog čoveka. Ovi patogeni, kako je potvrđeno u istraživanjima, razlikuju se od bakterija u ljudima i životinjama iz seoskih sredina.

Prethodna istraživanja otkrila su da i životinje u zarobljeništvu mogu da “preuzmu” neke ljudske patogene. Pojedini izazivaju gastrointestinalne poremećaje, zaostajanje u rastu i narušavaju imunitet.

Mnogi mikrobi koji se češće pojavljuju među ljudima u razvijenim sredinama pronađeni su među urbanizovanim divljim životinjama. Oni međutim gotovo da ne postoje kod životinja u seoskoj sredini, kaže Endrju Moler, evolucioni biolog sa Univerziteta Kornel.

Mnoge životinje su nosioci mikroorganizama sa kojima žive u simbiozi. Ovi patogeni su proizvodi evolucije i imaju važnu ulogu u njihovom imunitetu.

Da bi uporedili zajedničke patogene ljudi i životinja u obe životne sredine, Moler i njegov tim su analizirali 492 uzorka izmeta ljudi, kojota i guštera. Istraživanja su obavljena u gradu Edmontonu u Kanadi i amazonskim selima u Venecueli. Tim je koristio genomsku analizu da pronađe mikrobnu DNK u svakom uzorku. Potom su obavljena poređenja “mikrobnih profila” urbanih i ruralnih domaćina.

Pročitajte još Mogu-li-zivotinje-da-dovedu-druge-vrste-do-izumiranja

U urbanim gušterima i kojotima nađeni su crevni mikrobiomi slični onima u telu urbanog čoveka. Pritom, čak 18 vrsta bakterija nije viđeno u telima njihovih seoskih rođaka.

Divlje životinje i čovek žive zajedno u istom okruženju. Logično je da će se pripadnici faune hraniti ostacima sa ljudske trpeze i na taj način uneti u organizam nove bakterije. Gastronomski način života u urbanim sredinama daleko je raznovrsniji od onog u ruralnoj sredini, pa su i vrste i patogeni mnogo brojniji.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *