Spec. dr vet. Anastasija Todorovic, strucni saradnik za fizikalnu terapiju i radiološku dijagnostiku Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu

Naša sagovornica, stručni saradnik za fizikalnu terapiju i radiološku dijagnostiku Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu, govori o svom humanom pozivu, nadanju i strpljenju kao inspiraciji u svakodnevnom radu sa kućnim ljubimcima

Tekst Biljana Plazinić

Fotografije i VIDEO: privatna arhiva spec. dr vet. Anastasija Todorović

U suživotu sa kućnim ljubimcem nije uvek sve idealno. Čak i generalno zdrave rase pasa i mačaka mogu doživeti određene fizičke traume, ili se iznenada razboleti. Po okončanju medikamentne terapije ili oporavka od hirurške intervencije, nastavak rehabilitacije ljubimca često izostaje ili se ne sprovede do kraja. Čini se da ne postoji dovoljno posvećenosti ovom problemu, a razlozi su nedostatak novca i neophodne opreme, neobaveštenost, pa i nezainteresovanost vlasnika.

Fizikalna terapija je skup neinvazivnih procedura čiji je cilj ubrzanje oporavka životinje. Primenjuju se raznovrsne metode i tehnike koje na prijatan, bezbolan i opuštajući način utiču na potpuni oporavak pacijenta. Suština fizioterapije je da obnovi telesnu energiju ljubimca koja je utrošena zbog bolesti. Energija se kompenzuje njenim novim količinama u različitim vidovima (hemijskim, toplotnim, električnim ili svetlosnim).

Vraćanje normalnih fizioloških funkcija pomoću metoda fizikalne terapije zahteva vreme i veliko strpljenje. Ponekad deluje nemoguće, ali upamtite: nada uvek postoji.

Pročitajte još Da-li-imate-komplet-prve-pomoci-za-svog-ljubimca

Na terapiju – po preporuci

Dragi vlasnici kućnih ljubimaca, predstavljamo spec. dr vet. Anastasiju Todorović. Ova mlada dama je stručni saradnik za fizikalnu terapiju i radiološku dijagnostiku na Katedri za radiologiju i radijacionu higijenu Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu. „Titula“ naše sagovornice poprilično je dugačka, ali u poređenju sa ostvarenim rezultatima predstavlja samo najavu široke palete dobrobiti koju pruža četvoronožnim rekonvalescentima.

Najčešći pacijenti dr Todorović su psi i mačke. Kako kaže, rehabilitacija je izvodljiva i kod drugih vrsta životinja, poput guštera, kornjača ili ptica, sve dok žele da sarađuju. Pacijente na oporavak upućuju veterinari, ali uglavnom dolaze po preporuci vlasnika koji su već dovodili pse na fizikalnu terapiju. Dr Anastasija kaže da se vlasnici začude kad saznaju da postoji fizikalna rehabilitacija za životinje i veoma su zainteresovani da se obaveste o načinima sprovođenja terapija.

Na Fakultetu veterinarske medicine se koristi elektroterapija, magnetoterapija, laseroterapija, ultrazvučna terapija, traka za hodanje i trčanje, bioptron lampa, Indiba (radiofrekventna terapija), kineziterapija i aplikacija kinezi traka

„Fizikalna terapija životinja se ne razlikuje od humane“, objašnjava dr Todorović. „Suština fizikalne terapije, koja se bavi prevencijom, dijagnostikom i lečenjem najrazličitijih poremećaja organizma je u ponovnom uspostavljanju izgubljenih funkcija. Njen cilj je da povrati funkcionalnu sposobnost pacijenta sa povredom ili oštećenjem koštanog sistema, nerava, mišića, ligamenata i tetiva, što obuhvata veliki broj patologija (osteoartritis, protruzija diskusa, kalcifikacija tetive bicepsa, ruptura mišića…). Rehabilitacija se preporučuje i nakon hirurških intervencija, radi skraćenja postoperativnog oporavka, kod kontrole bola, preventivno kod sportskih i policijskih pasa. Takođe se koristi za poboljšanje performansi kod trkačkih pasa. Veliki broj pacijenata su starije životinje kod kojih su neminovne degenerativne promene. Glavni cilj njihove terapije je kontrola bola i očuvanje mobilnosti zglobova i opsega pokreta.

Prednost fizikalne terapije je kontrola bola bez neželjenih efekata

Za svakog pacijenta se pravi individualni plan terapije, shodno patologiji i sekundarnim promenama. Na to utiču i kondicija i konstitucija jedinke koje variraju u odnosu na rasu i starost životinje. Nivo kondicije se stalno menja, a program vežbi se mora izvoditi tako da se poboljša i najmanje stanje neravnoteže u organizmu.

Terapiji prethodi precizna anamneza, kompletan klinički pregled, neurološke i ortopedske pretrage, kao i specijalistički pregledi (imidžing dijagnostika)

Pojedinačni planovi i bezrezervna podrška vlasnicima

Nakon kompletnih pretraga izrađuje se plan koji se prezentuje vlasniku, jer se samo dobrom saradnjom i posvećenošću postižu dobri rezultati. Preporuka je da se kod starijih pasa urade kardiološki pregled i krvna slika.

Generalne kontraindikacije za fizikalnu terapiju su dekompenzovane srčane mane, maligni tumori, kaheksija kod težih oboljenja, akutne sistemske infekcije… Čak i u ovim stanjima je moguće napraviti izuzetak ukoliko imamo uvid u kompletno stanje jedinke i prilagodimo intenzitet i metodu terapije

Životinje uglavnom uživaju na terapijama. Na prvom dolasku su obazrive, jer očekuju neki vid neprijatnosti, poput injekcije. Međutim, posle masaže i poslastice koju dobiju na kraju terapije, naredni dolazak u ambulantu propraćen je radošću. Dosta „pacijenata“ odspava na magnetu uz TENS struju, a neki obožavaju ultrazvuk. Svaki pacijent je poseban.

Dr Todorović kaže da vlasnici na dolasku izgovore rečenicu: „Vi ste nam poslednja nada“ ili „Ako nam Vi ne pomognete, pribeći ćemo eutanaziji, jer nam se ljubimac muči“. Veterinar koji se bavi fizikalnom rehabilitacijom ima veliku odgovornost prema vlasniku i životinji. Ako ona postane invalid, na to se često nadovežu i nekontrolisano uriniranje i defekacija. Vlasnici se odjednom nađu u nepoznatoj i teškoj situaciji. Ne znaju kako pravilno da postupaju sa životinjom, da ne bi došlo do sekundarnih komplikacija kao što su povrede, urinarne infekcije ili dekubitusne rane.

„Mi smo podrška vlasnicima, za sve nedoumice oko invaliditeta ljubimca, pogotovo u prvim danima, kad vlasnik i životinja treba što pre da prevaziđu novonastalu situaciju“, kaže dr Anastasija. „Na prvom dolasku vlasnici se najčešće isplaču. Već pri sledećoj poseti srećno prepričavaju šta su novo uspeli da urade i kakav je napredak. Često sam zadivljena šta su sve u stanju da urade i koliko napora i ljubavi ulažu za svog ljubimca“.

Pročitajte još Sistematski-pregled-ljubimaca

Čudesan oporavak Harta i Džeki

Kako neki slučajevi mogu da utiču na dalji rad doktora, dr Todorović objašnjava primerom francuskog buldoga Harta. Malac je imao protruziju diskusa i operisan je na vreme, ali je posle zahvata izgubio osećaj u zadnjim nogama. Nisu rađene specijalne terapije od kada je prestao da hoda, niti je to savetovano. Dve godine kasnije, njegova vlasnica je primetila da je Hart počeo da pomera zadnji desni ekstremitet.

„Kada me je pozvala, nisam bila optimistična. Dve godine su dug period i za to vreme ništa nije rađeno sa psom“, priseća se dr Todorović i dodaje da su psa ipak doveli na pregled, gde su konstatovani refleksi na zadnjem ekstremitetu. „Za oko dva meseca, otkako smo započeli sa terapijama, Hart je mogao samostalno da se šeta, bez kolica. To je znak da se čuda dešavaju i da ponekad opovrgnu i doktore i naučne činjenice“, zaključuje dr Anastasija.

Pogledajte VIDEO prezentaciju rada dr Anastasije Todorović

Džeki O ili Royal kontejner, ženkica kojoj je vlasnica Maja dala ovaj neobičan nadimak jer ju je pronašla u kontejneru kada je bila štene, drugi je specifičan slučaj dr Anastasije. Džeki O bolovala je od hronične diskopatije na više mesta i zbog greške kolega nije na vreme upućena na hiruršku intervenciju.

„Došla je sa paraplegijom i bez osećaja duboke boli“, objašnjava dr Todorović. „Prognoze drugih veterinara nisu bile optimistične. Smatrali su da ako pas i bude prohodao, to će se dogoditi tek za 8 meseci i to u obliku spinalnog hoda. Međutim, dva i po meseca nakon prve terapije i izuzetne saradnje sa vlasnicom Džeki je prohodala!“, kaže dr Anastasija Todorović.

Po njenom dubokom uverenju, osim medicini i nauci, šansu treba dati i nemogućem. Svaki pacijent je posebna priča u kojoj mogu i čuda da se dese.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *