dvoprsti lenjivac kao kucni ljubimac

Vaša država dozvoljava držanje ove životinje u domu? Ako baš želite lenjivca, dobro razmislite: dugačak je spisak obaveza bez kojih je život ovog stvorenja u zarobljeništvu nezamisliv

Foto Pixabay

Lenjivci sa dva prsta imaju status legalnih kućnih ljubimaca samo u nekim državama. Ipak, i pored dozvole za držanje oni su posebni, jer zahtevaju specifičnu negu i nisu prijateljski raspoloženi. Ova spora stvorenja jedu posebnu vrstu hrane, lišće i grane određenih vrsta drveća i mnogo svežeg povrća. U domu mora biti dosta drveća na koje se lenjivci penju: oni provode skoro sve vreme viseći sa grana. Ne vole da se druže sa vlasnikom, ne trpe maženje niti držanje u naručju. U zarobljeništvu žive i 30 godina: ako planirate da postanete vlasnik lenjivca, pripremite se za dugoročnu i specifičnu brigu o njemu, upozorava portal Thesprucepets.

Postoje dve vrste dvoprstih i četiri vrste troprstih lenjivaca

Uobičajeno ime: dvoprsti lenjivac

Naučna imena: Choloepus didactylus (Linejev dvoprsti lenjivac) i Choloepus hoffmann (Hofmanov dvoprsti lenjivac)

Odrasli lenjivac dugačak je oko dva metra od glave do pete, a težak do oko 8 kilograma

Životni vek: više od 30 godina u zatočeništvu

Možete li držati lenjivca u domu: Zakoni u državama SAD

Od 2022. dvoprsti lenjivac kao kućni ljubimac legalan je u SAD u Alabami, Floridi (sa dozvolom), Indijani, Ajovi, Kanzasu, Minesoti, Mičigenu, Misisipiju, Montani, Njujorku, Nevadi, Severnoj Karolini, Oregonu, Južnoj Dakoti (sa zdravstvenim sertifikatom) i Teksasu. Druge države mogu dozvoliti držanje lenjivca, ali zakon to eksplicitno ne navodi. Zakon pojedinih država zabranjuje prevoženje i prelazak granice ovim životinjama.

Etika držanja lenjivca u domu

Divlji sisari poput lenjivca retko prolaze dobro ako ne žive u divljini. Gotovo je nemoguće preslikati u zatočeništvo svaki aspekt njihovog prirodnog okruženja. Zato je držanje lenjivca u domu rizično po njegovo zdravlje i dobrobit.

Lenjivci ne komuniciraju na načine koje ljudi lako tumače, pa je teško prepoznati znake stresa ili nezadovoljstva. Ovo čini vlasništvo izazovnim čak i za najsavesniju osobu.

Pročitajte još Affricki-patuljasti-jez

Obratite pažnju!

Ukoliko zakon dozvoljava nabavku lenjivca kao kućnog ljubimca, potražite renomirani i legalni izvor od koga ćete nabaviti životinju. Troprsti lenjivci se često prodaju ilegalno i ne prilagođavaju se dobro životu u zatočeništvu, gde najčešće brzo uginu.

Ponašanje i temperament lenjivca

Lenjivci su u prirodnim prebivalištima aktivni uglavnom noću. Međutim, zatočeni lenjivci mogu promeniti navike i ostati budni tokom dana. Oni ne vole maženje, kupanje niti bilo kakvu negu. Kod njih je izuzetno teško uočiti znake stresa. Njihov instinktivni odgovor na uočenu opasnost je da ostanu mirni, pa se ne zna kad su uplašeni ili uznemireni. U retkim slučajevima, lenjivac koji se oseti ugroženim će upotrebiti kandže i zube i izazvati ozbiljne povrede. Ovo se može dogoditi u zatočeništvu, kada se prema njima ljudi ili drugi kućni ljubimci ponašaju agresivno.

Lenjivci su prirodno tihe životinje. Spori su, a njihovi udovi su prilagođeni hvatanju, vešanju i pentranju. Ne hodaju niti trče. Mogu se držati za grane drveća ili visiti naopačke bez napora, ali su u tome nespretni i spori. Ako se nađu na zemlji, još sporije puze. Odlični su plivači i mogu da zadrže dah pod vodom do 40 minuta.

Prebivalište lenjivca

U divljini, dvoprsti lenjivci vreme provode na visokom drveću. Isti enterijer im je potreban i u zatočeništvu. Nisu opasni za ljude i druge životinje, ali ih treba držati na odstojanju, u ograđenom prostoru. Unutar njihovog prebivališta postavite trupce, stubove i grane za penjanje koji će biti jedan blizu drugog. Lenjivci ne skaču između drveća kao lemuri i majmuni.

Lenjivci žive u prašumama Centralne i Južne Amerike gde je veoma vruće i vlažno. U zatočeništvu su im potrebni isti klimatski uslovi da bi opstali. Radi postizanja tropske atmosfere koriste se grejači (temperatura mora biti od 35 do 37 stepeni Celzijusa) i ovlaživači vazduha (od 80 do 90 posto vlage). Lenjivcima kojima je hladno spusti se telesna temperatura i njihov probavni sistem prestaje da funkcioniše.

Šta lenjivci jedu i piju?

Jedan od najtežih zadataka držanja lenjivca kao kućnog ljubimca je uspostavljanje njegovog prirodnog ambijenta. Lenjivci jedu lišće, uglavnom ono sa drveća Centralne i Južne Amerike. Oni spavaju oko 20 sati dnevno i obično traže hranu noću. Osim lišća, jedu grančice i pupoljke. Kao poslasticu im možete ponuditi zelenu salatu, zelje, lišće maslačka, šargarepu, jabuku, slatki krompir, a povremeno i grožđe. Izbegavajte voće i povrće tretirano pesticidima!

U divljini, lenjivci dobijaju vodu iz rose sa lišća ili iz hrane. Obezbedite im vodu u činijama visoko u ograđenom prostoru, kao i na tlu. Povežite velike listove zelene salate sa zelenilom oko ograde i na granama gde lenjivac voli da se odmara.

Metabolizam lenjivca je toliko spor da može variti hranu i do mesec dana. Zato on obavlja nuždu otprilike jednom nedeljno!

Uobičajeni zdravstveni problemi

Pre nego što kupite lenjivca, pronađite veterinara za egzotične životinje. Lenjivci u zatočeništvu su podložni problemima zbog ishrane, varenja, respiratornim problemima i fizičkim povredama.

Vežbanje

Lenjivcima nije potrebna igra ni vežba. Najvažnije im je visoko drveće ili strukture na koje će se penjati i na njima se držati.

Nega lenjivaca

Lenjivci se ne kupaju, pa će svaki pokušaj da ga operete izazvati stres. Na njegovoj dlaci žive mikroorganizmi koji održavaju čistoću krzna. Ne dirajte ni njihove dugačke kandže: one su im potrebne za hvatanje i penjanje.

Podrezivanje kandži sprečilo bi ih da pravilno koriste svoje udove, zbog čega bi se narušilo fizičko i mentalno zdravlje životinja.

Pročitajte još Zelite-li-nesvakidasnjeg-i-nepredvidivog-mezimca-nabavite-majmuna

Za i protiv držanja lenjivca kao kućnog ljubimca

Lenjivce je lako držati ako imate prostora, novca i vremena. Izuzetno su tihi i ne zahtevaju treninge, istrčavanje niti izvođenje u šetnju. Međutim, ne vole dodire, budni su noću, potrebna im je vrućina i vlaga da bi opstali.

Zato je poseta lenjivcu u divljini ili u zoološkom vrtu manji napor uz sličnu nagradu.

Kupovina lenjivca

Ako ste baš odlučili da kupite lenjivca, znajte da su veoma skupi: cena za bebu uzgojenu u zatočeništvu je od 6.000 do 10.000 dolara. Ne uzimajte odrasle lenjivce, osim ako ih ne nabavljate od pouzdanog izvora jer mogu biti ilegalno uhvaćeni u divljini i neće se dobro snaći u zatočeništvu.

Postoji vrlo malo legalnih objekata za uzgoj u kojima možete kupiti dvoprstog lenjivca. Ponekad ih prodaju egzotične prodavnice kućnih ljubimaca, ali je dobro istražiti njihove izvore kako ne biste podržavali ilegalnu trgovinu kućnim ljubimcima. Neki prodavci vam neće ni prodati lenjivca ako niste zoološki vrt ili registrovani u Ministarstvu poljoprivrede SAD.

Da li lenjivci loše mirišu?

Iako se ne kupaju, lenjivci nemaju jak miris. To što se ne osećaju, omogućava im da se sakriju od predatora. Ipak, lenjivci koji žive u divljini uvek na krznu imaju “podstanare”, razne insekte, pa čak i alge koje im rastu na dlaci.

Da li su lenjivci društveni?

Mužjaci lenjivci su usamljenici. Ženke ponekad žive u malim grupama i ostaju jedna blizu druge u krošnjama drveća.

Pročitajte još Pustinjska-lisica-kao-kucni-ljubimac-moze-ali-pod-odredjenim-uslovima

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *