Svakog leta milijarde ovih crnih stvorenja ispuzi iz glečera najviše planine u državi Vašington i ujedno najopasnijeg vulkana na svetu

Izvor https://www.livescience.com/black-ice-worms-mount-rainier.html

Fotografije Scott Hotaling

Glacijalne padine planine Rejnir na prvi pogled deluju beživotno. Ali, tako je dok se ne pojave ledeni crvi. Kao na nečiji znak, milijarde ovih crnih stvorenje probijaju se do površine snega čim letnje sunce direktno osvetli glečere.

Rejnir je veliki aktivni stratovulkan koji se nalazi jugoistočno od Sijetla i Takome. Važi za jedan od najopasnijih vulkana na svetu, zbog mnoštva glečera koji bi otopljavanjem stvorili velike nanose blata i tako ugrozili okolinu

Ledeni crv (Mesenchitraeus solifugus) jedina je vrsta poznata nauci koja čitav život provede u ledu.

Pročitajte još Senzacionalno sundjer bob i patrik pronadjeni u blizini nove engleske

Skot Hotaling, biolog sa Univerziteta u Vašingtonu, jedan je od malobrojnih naučnika koji proučava ovu vrstu.

Ledeni crvi su prvi put opisani 1898. godine. Ne zna se zašto se pojavljuju leti, zbog čega većinu života provode zakopani duboko u ledu i šta tamo rade.

Ledeni crv na planini Rejnir (Foto Scott Hotaling)

Iako mesecima žive u ledu, crvi ne mogu da tolerišu – smrzavanje.

„Čudno je, ali oni preživljavaju na samoj granici tolerancije“, rekao je Hotaling. Izloženost vetru im stvara velike probleme, jer rizikuju da se smrznu, pa se štite dubokim ukopavanjem u led! Ovu misteriju Hotaling objašnjava na sledeći način:

„Zamislite da živite u iglou. Napolju je minus 40 stepeni Celzijusa, ali je unutra neverovatnih nula stepeni!

Ledeni crvi su ključni deo ugroženog ekosistema. Povlačenje glečera može značiti i odlazak crva i svih vrsta koje čine ekosistem ovih predela. Iako se o ledenim crvima gotovo ništa ne zna, Hotaling je svestan da je njegovo istraživanje vremenski osetljivo, jer su glečeri najbrže promenljiva prebivališta na planeti Zemlji.

Uprkos tome što su rasprostranjeni širom Aljaske i pacifičkog severozapada, ovi crvi su ograničeni na specifična glečerska prebivališta, između alpskih šuma i planinskih vrhova. Ali verovatno nije uvek bilo tako.

„Kada su se glečeri povukli pre oko 20.000 godina, crvi su ostali na izolovanim vrhovima i – evoluirali“, izjavio je Hotaling. On pretpostavlja da se crvima hrane ružičaste zebe sa sivom krunom, najveće gnezdeće ptice u Severnoj Americi koje dobro podnose hladnoću.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *